Hodanje po travi, šljunku, zemljanom putu ili neravnom pločniku zahtijeva stalno prilagođavanje položaja stopala.
Kod neuropatije smanjena ili promijenjena osjetljivost može otežati procjenu površine ispod stopala.
Neke osobe mogu osjećati nesigurnost, trnce ili slabiji kontakt s tlom. Zbog toga je korisno hodati mirnijim tempom i pažljivo promatrati put.
Obuća bi trebala biti stabilna, dobro pristajati uz stopalo i imati odgovarajući potplat.
Ako je moguće, za kretanje treba birati dobro osvijetljene i pregledne putove.
Nakon hodanja po neravnom terenu korisno je pregledati stopala i obuću. Potrebno je provjeriti postoje li sitni predmeti, tragovi pritiska ili oštećenja kože.
Ako osoba primijeti da često gubi ravnotežu ili ne može pouzdano procijeniti podlogu, to ne bi trebalo zanemariti.
Bilježenje situacija u kojima se javlja nesigurnost može biti korisno tijekom razgovora sa zdravstvenim stručnjakom.
Ako promjene osjeta povećavaju rizik tijekom hodanja, preporučljivo je zatražiti individualnu procjenu i savjet.